Berba i sušenje
Kakao koji koristimo za proizvodnju naše Milka čokolade od alpskog mlijeka potječe od plodova stabla kakaovca. Stabla kakaovca rastu u području ekvatorijalnog pojasa. Najvažnije regije uzgoja iz kojih dobavljamo kakao jesu Obala Bjelokosti i Gana te Indija, Indonezija, Brazil i Dominikanska Republika.
Gotovo 80 posto kakaa uzgajaju mali poljoprivrednici – njih oko pet do šest milijuna diljem svijeta. Uzgoj kakaovca zahtijeva mnogo pažnje i strpljenja jer je njegov plod vrlo osjetljivo voće. Plodovi kakaovca mogu se prvi put ubrati tek nakon pet godina uzgoja te biljke. Plod kakaovca bere se ručno. Plodovi se režu mačetom izravno na deblu ili na mjestima na kojima se grane račvaju. Uzgajivači sadržaj mahune kakaovca, sjeme i pulpu, sipaju na lišće banana. Zatim ih odozgo tucaju. Tako sjeme i pulpa počnu s vrenjem.
Taj se proces zove fermentacija. Zatim se plodovi kakaovca suše. Rašireni na golemim prostirkama, plodovi kakaovca suše se šest do deset dana na vrućemu tropskom suncu. Fermentacija i sušenje imaju velik utjecaj na kvalitetu kakaa pa su presudni i za okus.
Prženje
U stroju za prženje – poznatu i kao pržionik – plodovi kakaovca prže se na temperaturama od oko 140 do 150 °C u velikim rotirajućim bubnjevima, ovisno o stupnju prženja, deset do 35 minuta.
Drobljenje i ljuštenje
Zatim se prženi plodovi drobe u mlinu te se uklanjaju ostatci ljuski.
Mljevenje
Masnoća ploda kakaovca, tj. kakaov maslac i dalje je nakon drobljenja čvrsto zatvoren u pojedinačnim stanicama biljnog tkiva. Zato se zdrobljeni plodovi kakaovca melju u mlinovima i valjaonicama. U tom postupku kakaov maslac izlazi iz stanica, a tvrdi komadići slomljenog ploda pretvaraju se u viskoznu tamnosmeđu kakaovu masu..
Prešanje
Za proizvodnju kakaa u prahu tekuća masa kakaa komprimira se u preši pri tlaku do 900 bara. Prozirni zlatnožuti kakaov maslac otječe poput suncokretova ulja, a ono što ostaje jest čvrsta kakao masa koja nakon mljevenja postaje kakao u prahu.
Miješanje
Kako bi se proizvela čokolada, topla kakao masa uštrcava se u stroj za miješanje te se miješa sa šećerom, mlijekom u prahu iz alpskog mlijeka i ostalim sastojcima prema dobro čuvanim receptima. Taj postupak traje oko 30 minuta.
Fino valjanje
Budući da je masa koja nastaje pri miješanju i dalje previše grubozrnata, ona prolazi postupak finog valjanja u valjaonici sve dok se ne dobije prah čija zrna imaju 25 tisućinki milimetra.
Konširanje
U tom se prahu još mogu osjetiti opore arome pa ga je potrebno konširati. Prah se unosi u velike miješalice – takozvane konše. Riječ dolazi iz francuskoga – conche znači „ljuska“ – i odnosi se na oblik školjke starih strojeva za obradu. Pri miješanju, koje traje do 48 sati, prah se ponovno ukapljuje i neželjene arome isparavaju. Konširanje se ne provodi samo radi uklanjanja neželjenih oporih aroma; ono je također važan korak za kasnije topljenje čokolade.
Oblikovanje u ploče
Nakon konširanja tekuća masa cijevima dolazi do stroja za oblikovanje u ploče. Ulijeva se u prethodno zagrijane kalupe njišućim lijevcima, a mjehurići zraka uklanjaju se vibracijama na stanici za tresenje. Table se hlade i stisnu tako da ispadnu kada se kalup okrene i lagano pokuca.
Tako punjenje dospijeva u ploču Milka čokolade
Ovo je trik iza ukusnog punjenja. Kao i kad je riječ o pločama čokolade bez punjenja, tekuća čokolada ulijeva se u zagrijane kalupe, a zatim se kalup prevrne tako da dio čokolade otječe i ostane samo dio koji se proširio na stijenke kalupa. Kalup se ponovno okrene natrag, zatim hladi i sada se može napuniti u sljedećem koraku. Na kraju se ulije donji dio čokolade.
„Say it with Milka“
Naše praline „Say it with Milka“ izrađuju se na isti način kao i punjene ploče čokolade. I u ovom se slučaju čokolada ulije u kalup, a dio se opet odlije okretanjem. U male oblike od čokolade koji tako nastanu mogu se staviti razna punjenja poput kreme, marcipana ili nugata. Nakon toga se i praline zatvaraju donjim dijelom od čokolade.
Nasmijani zeko i Djed Božićnjak
Čokolada se ulijeva u dvostruki kalup i zatvara. Kalup se okreće u posebnom stroju sve dok se čokolada ravnomjerno ne proširi po vanjskim stijenkama i više ne teče. Figura se nakon hlađenja može osloboditi iz kalupa i omotati.